Zašto se ne treba previše oslanjati na veštačku inteligenciju?

Veštačka inteligencija nije baš toliko pametna. Zašto treba da budemo oprezni sa njom?

1. Ona ne može da zna sve

Znanje veštačke inteligencija i odgovori zavise od podataka na kojima se ona trenirala. Ti podaci mogu biti itekako pristrasni i nepotpuni. Recimo, ako sistem veštačke inteligencija nahranite podacima u kojima se govori o blagotvornosti voća i povrća, on će vam uvek preporučivati da ga jedete, a nikada vam neće reći da vodite računa o njegovom poreku, gde je uzgojeno, koliko je prskano i slično. Da ne govorimo o podacima koji nisu javno dostupni. Štaviše, veštačkoj inteligenciji može da se podmetne nešto što je čista laž, i ona će to da usvoji bez ikakvih poteškoća.

2. Preporuke su zasnovane na statistici, a ne preferencijama

Kada bi pitali veštačku inteligenciju da vam preporuči dobar film ili knjigu, to će biti uvek nešto što je dobro ocenjeno. Neće uzeti u obzir naš muzički ili filmski ukus, godište, zemlju stanovanja i druge bitne činioce koji utiču na to da li će nam se nešto svideti ili ne.

3. Nema preispitivanja

Veštačka inteligencija se nikada ne pita da li je nešto tačno ili ne. One ne razume tekst onako kako ga razume čovek, tako da mogu da joj se potkradu mnoge protivrečnosti. Nikada ništa ne preispituje, već sve uzima zdravo za gotovo.

4. Ubija kreativnost i kritičko mišljenje

Kada se naviknete da vam uvek veštačka inteligencija piše tekst ili kod ili pravi fotografije, onda se ulenjite toliko da nikada ne probate da sami nešto stvorite. Ne samo što tako nikada nećete postati vešti ni u čemu, već ćete da otupite.

Hakovanje i manipulacija

Pitanje je trenutka kada će neko hakovati neki servis za veštačku inteligenciju ili početi da ga koristi za manipulaciju ljudima. Montirani video snimci su tek početak, može da sledi nešto još ubedljivije.