Osam loših posledica savremenih informacionih tehnologija

Nove informacione tehnologije u velikoj meri olakšavaju rad i svakodnevne obaveze, a istovremeno produbljuju načine komunikacije i razmene podataka sa ljudima širom sveta. Ipak, imaju i svoju tamnu stranu koja, ukoliko nismo oprezni, može da nadvlada njihove dobre strane. Svi smo se susreli i sa prednostima i sa manama savremenih tehnologija, zato treba da nastojimo da umanjimo štetne, a pojačamo korisne uticaje. U nastavku navodimo neke od najuočljivijih mana savremenih tehnologija.

buljenje u telefon

 

1) Traćenje vremena 

Na internetu ima toliko sadržaja da, čak i kada bismo želeli sve da pogledamo i prokomentarišemo, ne bi nam bilo dovoljno ni deset života. Nažalost, imamo samo jedan život i dan koji traje 24 sata, pa je važno da vreme koristimo smisleno. Mnogi od nas provode sate pred ekranima telefona, tableta ili računara, a da pritom ne rade ništa korisno. Sve se svodi na neprekidno gledanje zabavnih slika i snimaka koji pružaju samo kratkotrajan podsticaj. Slično je i sa čitanjem vesti i tekstova koji izazovu trenutnu emociju, ali ne donose dublje ispunjenje. Mnogo je korisnije to vreme provesti u učenju, šetnji ili razgovoru sa bliskim ljudima, jer takva ulaganja donose dugoročnu vrednost.

2) Gubitak pažnje i koncentracije

Savremene tehnologije utiču i na naš mozak. On nije prilagođen stalnim nadražajima koje nude današnji uređaji, pa preterana upotreba može da oslabi sposobnost usredsređivanja i razmišljanja. Posle godina provedenih na internetu, mnogima postaje teško da duže čitaju knjigu ili da se posvete složenijem zadatku. Sve mora da bude trenutno i brzo, a sposobnost strpljivog i temeljitog rada polako slabi. Neki stručnjaci čak upozoravaju da preterano oslanjanje na internet može da utiče na opadanje intelektualnih sposobnosti, jer nas navikava na površno praćenje sadržaja.

3) Sve događaje gledamo kroz ekran

Sa razvojem društvenih mreža i praksom obeležavanja i deljenja fotografija, postaje važnije kako izgledamo na slici nego kako smo se zaista osećali. Slabi sposobnost da uživamo u stvarnim događajima. Umesto da pažnju posvetimo ukusu i kvalitetu hrane, razmišljamo o tome kako će izgledati na fotografiji. Umesto da doživimo trenutak, mi ga beležimo radi tuđeg odobravanja.

4) Narušavanje zdravlja

Savremene tehnologije podstiču sedelački način života i smanjuju vreme provedeno u prirodi. Dugotrajno gledanje u ekran može da ošteti vid, dok preglasno slušanje muzike putem slušalica može da utiče na sluh. Takođe je utvrđeno da korišćenje uređaja u večernjim satima i njihovo držanje uključenim tokom noći može da naruši kvalitet sna.

5) Izolacija

Iako tehnologije olakšavaju komunikaciju, postoji opasnost da zapostavimo susrete uživo. Ponekad mislimo da je dovoljno to što se povremeno dopisujemo sa prijateljima, ali tako zanemarujemo stvarno druženje. Kada nam jednog dana zatreba oslonac, možemo shvatiti da odnosi održavani samo putem interneta nemaju istu čvrstinu kao oni izgrađeni ličnim susretima.

 6) Nedostatak privatnosti

Sve što radimo na internetu ostavlja trag i neko može da mu pristupi. To se prenosi i u svakodnevni život, gde nas neko može fotografisati bez našeg znanja i objaviti snimak ili sliku. Pretpostavlja se da će se problem privatnosti dodatno produbljivati razvojem tehnologije, jer će mogućnosti praćenja, snimanja i prisluškivanja biti sve veće. Poseban problem predstavlja to što mnogi korisnici nisu svesni koliko je njihova privatnost ugrožena.

 7) Stres

Potreba da stalno budemo povezani sa internetom, da pratimo sve novosti i da budemo dostupni u svakom trenutku, stvara dodatno opterećenje. Istraživanja pokazuju da mnogi povremeno čuju nepostojeće zvuke zvona ili osećaju prividne vibracije telefona, što može biti znak pojačane napetosti organizma.

 8) Nepismenost 

Pri pisanju kratkih poruka mnogi zanemaruju pravopisna i gramatička pravila. Postoje i brojni mrežni dnevnici i stranice koji ne poštuju ni osnovna jezička pravila. Takva praksa se širi, a kada se tome doda preterana i nepravilna upotreba stranih reči, dolazimo do toga da svaka nova generacija pokazuje slabiji nivo pismenosti, umesto da napreduje.

photo credit: jseliger2