Ko pravi kompjuterske viruse i zašto?

Jedna od prvih stvari koju treba da instalirate na novom računaru je antivirus program. U suprotnom postajete lak plen nekom od stotine hiljada (ako ne i miliona) virusa koji postoje. Dovoljan je jedan neoprezan klik pa da se neki trojanac, crv ili špijun ušunja u kompjuter. Ali, opreznost nije dovoljna zaštita. Naprosto se može desiti da uljez iskoristi slabosti programa ili sajta koji koristite i tako se infiltrira u sistem.

Ko pravi viruse i zašto?

Može da ih napravi svako, i bilo je slučajeva da neki programeri iz čiste dosade puste štetan program u javnost.

virusi

Ali, češći razlog je da se to radi iz koristi. Ciljevi koji se žele ostvariti mogu da se svrstaju u sledeće grupe:

1) Kontrola računara u sopstvene svrhe

Tvorci virusa mogu da preuzmu kontrolu nad računarom i koriste ga za razne nezakonite stvari. To su takozvane botnet mreže. Malver pretvara vaš računar u daljinski kontrolisani “bot” i spaja ga sa drugim zaraženim kompjuterima u mreži. Ta botnet mreža može da se koristi za DDoS bombardovanje određenih veb servera koji prestanu da rade zbog opterećenja. Poslednji veliki takav napad bio je u oktobru kada su oboreni mnogi veliki internet sajtovi kao što su Tviter, Amazon i ostali. Što je brojnija mreža zaraženih računara to je napad jači.

Bot mreže mogu da se koriste i za slanje spam mejlova, ili kliktanje na reklamne linkove sa velikog broja računara. Vi normalno koristite svoj kompjuter a niste ni svesni da on u pozadini šalje mejlove u vaše ime ili otvara nepoznate veb stranice.

2) Iznuđivanje novca

Najdirektniji napad na koji možete naleteti je da virus blokira pristup računaru ili nekim daotekama zahtevajući novac kako bi ga ponovo otključao (ransomware – ucenjivački softver). U blažoj verziji pristup nije ograničen, ali se pojavljuju dosadni prozorčići koji traže novac ili “savetuju “da kupite određeni program.

3)  Krađa ličnih i poslovnih podataka

Virusi koji kradu lozinke, brojeve kreditnih kartica i bankovnih računa deluju tako što snimaju šta kucate na tastaturi, ili vam šalju linkove do lažnih stranica gde prate šta ukucavate. Mogu da prate i vaše mejlove i četove, tragajući za informacijama koje im mogu biti od koristi. Zato je i bitno da ne koristite istu šifre za više naloga, jer na primer, ako oni otkriju lozinku vašeg fejsbuk naloga isprobaće je i na pejpel nalogu. Isto tako, posledice mogu biti dalekosežne, ako računar napadnut virusom koristite za posao, jer poverljivi podaci o kompaniji za koju radite mogu da dospeju tamo gde ne treba.

photo credit: Visual Content Data Security via photopin (license)

Pogledaj još

Šta je bolje za čitanje knjiga? Kindle, tablet ili telefon?

Knjige u digitalnom formatu sve se više koriste i to sa različitih uređaja. Možemo ih …