Postoje različita mišljenja o tačnom početku Interneta. Neki smatraju da se to desilo 1969 godine, neki 1973, dok neki, pak, tvrde, da se to desilo, 1983. godine kada se prvi put pojavio na američkim univerzitetima. Ono u šta možemo da budemo sigurni je da ga je koristio vrlo mali broj korisnika i da nije ni nalik današnjem Internetu. Isto to možemo reći i za računare. U to vreme je malo ko mogao da pretpostavi kako će informatičke tehnologije napredovati za 30 godina.
Koja su predviđanja za narednih 30 godina? Koje se promene očekuju i šta se trenutno istražuje?
Sortirali smo sva moguća predviđanja i očekivanja napretka tehnologije na jednom mestu. Ne tvrdimo da je išta od ovoga izvesno, ali je sasvim sigurno zanimljivo pročitati.
Sve će biti povezano na Internet
Danas se možemo povezati na Internet preko različitih mobilnih i prenosivih uređaja, maltene, sa skoro svake tačke na planeti (ako izuzmemo Severnu Koreju i slične zemlje). Međutim, u budućnosti se predviđa da će naši automobili, frižideri, televizori, toaleti i ostali uređaji biti povezani na Internet. Na primer, vaš frižider će moći da naruči mleko, ako vidi da ga više nema. Auto će sam plaćati garažu. Fotelja će vas upozorite da ste se ugojili. Sada se kaže da su telefoni pametni, ali to će u budućnosti biti sve drugi uređaji. Pogledajte na videu kako izgledaju pametni prozori:
Informacije će biti dostupne svuda i u svakoj formi
Informacijama ćete u budućnosti moći da pristupite na svakom koraku. Na primer, moći ćete da proverite mejl ili pošaljete listu za kupovinu na svom ogledalu. Dok kuvate ručak, na kuhinjskom stolu ćete moći da gledate seriju.
Jednim potezom ruke moći ćete da ispred sebe stvorite hologram sa koge ćete moći da odete na Interent.
Vaši uređaji će sami moći da stvaraju hologramske predstave, tako da ćete moći da, na primer, kucate na hologramskoj tastaturi koju emituje vaš telefon, ili da gledate film.
Televizija će izgubiti značaj
Televizija je medijum koji omogućuje da pasivno sedite u svojoj stolici i primate informacije. U budućnosti će to nestati, jer će biti moguće da gledate ono što vam se u tom trenutku gleda. Ili ćete, pak, moći da gledate više stvari istovremeno. Interaktivni sadržaj će sve više dobivati na značaju.
Kontrola uređaja preko glasa, pokreta ili misli
Umesto da uređaje kontrolišemo pomoću dugmića, tastature ili tač skrina, u budućnosti ćemo to raditi pomoću glasa, pokreta ili misli.
Na primer, moći ćemo da kažemo ringli da skuva kafu. Neke telefone je već moguće kontrolisati pomoću glasa. Isto tako Microsoft Kinekt, platforma za igranje igrica omogućava igranje igrica koristeći samo pokrete.
Sada se radi na tehnologijama koje će omogućiti da senzori na uređajima mogu da čitaju našu moždanu aktivnost, što će omogućiti da ih kontrolišemo mislima. Ova činjenica u isto vreme deluje zadivljujuće i zastrašujuće.
Polako će se gubiti razlika između biologije i kompjuterskih nauka
Nama danas i sam proces DNK analize izgleda kao ogroman napredak u nauci. Ali to nije ništa u skladu sa predviđanjima. Naime, možda će u budućnosti biti normalno imati u sebe ugrađene elektronske čipove. Pomoću čipa moći ćemo da ubacimo podatke u svoj mozak, isto kao što ih sada ubacujemo u računar putem USB-a. Neće biti potrebno da bilo šta učimo. Računari će moći da čitaju naše misli ili snimaju naše snove.
Još nema komentara.